Dijete najuspješnije uči kroz igru

Svako dijete je jedinstvena osoba sa svojom vlastitom individualnom osobnošću. Mnoga istraživanja su potvrdila da dijete najuspješnije uči kroz aktivnosti koje su usmjerene direktno na igru. Odrasli trebaju djeci pružiti okruženje koje će im omogućiti učenje i usvajanje novih pojmova aktivnim istraživanjem i u interakciji s drugom djecom i odraslima.

Kod mlađe djece proces učenja se događa za vrijeme njihove vlastite igre i aktivnosti koju odrasli nipošto ne smiju ometati ili prekidati pa su tako neprimjerene sve one aktivnosti u kojima dijete treba oponašati određeni model (bojanke, modeli od gline i raznih materijala za oblikovanje).

Dokazano je kako djeca u prvoj godini svoga života skupljaju osjetilne dojmove iz svoje okoline, koje kad jednom usvoje, prepoznaju na plohi i u perspektivi, no više za njih ne predstavljaju neposredni interes. Dijete nećete previše zainteresirati ako mu želite privući pažnju nekim predmetom koji je njemu općenit, poznat i usvojen.

Djecu u dobi od dvije godine počinju privlačiti beznačajni predmeti koje mi odrasli čak ni ne primjećujemo. Dijete uzima igračke koje su mu na raspolaganju i koristit će ih samo kad ne raspolaže ničim boljim. Ponudimo li djetetu nešto što se odnosi na sredstva razvoja, tada djetetov interes prevlada nad svim beznačajnim stvarima, jer dijete vidi skoro nezamijetne, ali stvarne detalje.

Primjerena aktivnost za trogodišnjake su dramske igre, mogućnost slušanja i pričanja jednostavnih priča te razne igračke s kotačima, penjalice, kocke i puzzle.

                                  

U aktivnostima za razvoj fine motorike aktivno sudjeluju četverogodišnjaci i petogodišnjaci koji uživaju u većoj raznolikosti iskustava. Sposobniji su u vlastitoj koncentraciji, lako pamte i razvijaju osnovne matematičke pojmove.

Za šestogodišnjake i sedmogodišnjake primjerenije su aktivnosti u kojima dolaze do izražaja različita umijeća. U toj dobi djeca su sposobnija za zaključivanje te pokazuju veću socijalnu uzajamnost.

Veliku ulogu za dječji razvoj, a tako i razvoj inteligencije ima igra koja mora biti inicirana i vođena od strane djeteta, a koju odrasla osoba (roditelj ili odgajatelj) podržava. Djeci bez obzira na dob, treba ponuditi raznovrstan pedagoški neoblikovani materijal kako bi svako dijete imalo priliku kroz igru razvijati kreativnost, maštu i inteligenciju.

                                                                                                    Autor: Josipa Franjić Radulović

 

povratak

---